Produžena menstruacija je krvarenje koje traje duže od sedam dana. Povremeno odstupanje ne mora značiti problem, ali ako se ponavlja ili je praćeno obilnim krvarenjem, vredi ga proveriti, jer može dovesti do anemije ili ukazivati na stanje koje se leči. U ovom tekstu objašnjavamo šta je normalno, koji su najčešći uzroci, koji su znaci za uzbunu i kako izgleda dijagnostika kod ginekologa.
Šta je normalno, a šta produženo
Normalna menstruacija obično traje tri do sedam dana, uz gubitak krvi od oko 30 do 40 ml, a granicom normalnog smatra se do 80 ml po ciklusu. Krvarenje duže od sedam dana smatra se produženim. Kada je uz to i preobilno, govori se o menoragiji.
| Parametar | Normalno | Produženo ili obilno |
|---|---|---|
| Trajanje | 3 do 7 dana | duže od 7 dana |
| Gubitak krvi | oko 30 do 40 ml (do 80 ml) | preko 80 ml |
| Menjanje uloška | na 3 do 4 sata | svakih 1 do 2 sata, više sati zaredom |
| Ugrušci | sitni ili ih nema | veliki, preko oko 2,5 cm |
| Noćna zaštita | retko se menja | ustajanje noću, probijanje zaštite |
| Uticaj na dan | bez ograničenja | umor, izbegavanje aktivnosti, znaci anemije |
Najčešći uzroci
Uzroci se najčešće svrstavaju u nekoliko grupa. Koji je u pitanju, utvrđuje ginekolog.
| Grupa uzroka | Konkretna stanja |
|---|---|
| Hormonski (disfunkcionalni) | anovulacija, bolesti štitne žlezde, PCOS, gojaznost |
| Promene u materici | miomi, polipi endometrijuma, adenomioza, endometrioza, hiperplazija |
| Poremećaji zgrušavanja | von Vilebrandova bolest, poremećaji trombocita i faktora koagulacije |
| Infekcije i zapaljenja | zapaljenska bolest karlice, polno prenosive infekcije |
| Lekovi i sredstva | antikoagulansi, aspirin, hormonska terapija, pojedine spirale |
| Životno doba | pubertet, perimenopauza, period posle trudnoće |
| Retko, ozbiljno | hiperplazija ili rak endometrijuma, rak grlića materice |
Hormonski uzroci i štitna žlezda
Hormonski uzroci su među najčešćima. Kada izostane ovulacija (anovulacija), sluznica materice se nepravilno gradi i ljušti, pa krvarenje ume da bude duže i nepravilno. Slično deluju i bolesti štitne žlezde i sindrom policističnih jajnika (PCOS). Zato se uz pregled često rade i analize hormona.
Miomi, polipi i druge promene u materici
Miomi (fibroidi) i polipi endometrijuma su česte, dobroćudne promene koje mogu produžiti i pojačati krvarenje. Tu su i adenomioza i endometrioza. Sve se utvrđuju pregledom i ultrazvukom, a lečenje zavisi od nalaza, uzrasta i planova za trudnoću.
Kod adolescentkinja i u perimenopauzi
U prvim godinama posle prve menstruacije ciklusi su često nepravilni, upravo zbog anovulacije, pa produženo krvarenje nije retkost. Slično je i u perimenopauzi, kada hormonske oscilacije menjaju dužinu i obilnost ciklusa, a raste i učestalost mioma i polipa. I u ovim periodima veoma obilno ili dugo krvarenje treba pokazati lekaru. O odrastanju devojčica pišemo u tekstu pubertet kod devojčica.
Kontracepcija i spirala
Pojedine spirale i hormonska sredstva mogu uticati na trajanje i obilnost krvarenja, naročito u prvim mesecima primene. O tome treba razgovarati sa ginekologom koji je metodu propisao, a ne prekidati je na svoju ruku.
Anemija kao posledica
Veliki gubitak krvi može sniziti nivo gvožđa i dovesti do anemije. Znaci su umor, iscrpljenost, bledilo, vrtoglavica i nedostatak vazduha. Zato se kod produženog krvarenja često radi krvna slika i proverava gvožđe.
Znaci za uzbunu
- Krvarenje duže od sedam dana.
- Menjanje uloška ili tampona svakih sat do dva, više sati zaredom.
- Veliki ugrušci, veći od oko 2,5 cm.
- Krvarenje između ciklusa ili posle odnosa.
- Znaci anemije: umor, bledilo, vrtoglavica, zadihanost.
- Krvarenje koje remeti svakodnevni život.
Ako menstruacija izostane, a test je negativan, o mogućim razlozima pišemo u tekstu negativan test za trudnoću.
Kako izgleda dijagnostika
Ginekolog počinje razgovorom i pregledom, a najčešće sledi ultrazvuk karlice. Uz to se rade analize krvi: krvna slika i gvožđe, po potrebi faktori koagulacije i hormoni štitne žlezde. Prema nalazu mogu se uraditi i Papa test, histeroskopija ili biopsija endometrijuma, radi isključivanja ozbiljnijih promena.
Česta pitanja
Koliko dana traje normalna menstruacija?
Obično tri do sedam dana. Krvarenje duže od sedam dana smatra se produženim i razlog je za pregled.
Kada se menstruacija smatra produženom?
Kada traje duže od sedam dana. Ako je uz to i obilna, sa gubitkom preko 80 ml, govori se o menoragiji.
Koji su najčešći uzroci?
Najčešće hormonski disbalans, uključujući štitnu žlezdu i PCOS, i promene u materici kao što su miomi i polipi.
Da li je produžena menstruacija opasna?
Nije uvek, ali dugo i obilno krvarenje može dovesti do anemije, a ponekad ukazuje na stanje koje treba lečiti. Zato je procena ginekologa važna.
Kako produžena menstruacija utiče na gvožđe?
Veliki gubitak krvi može sniziti gvožđe i izazvati anemiju, uz umor, bledilo, vrtoglavicu i nedostatak vazduha.
Da li je to normalno kod tinejdžerki?
U prvim godinama ciklusi su često nepravilni zbog anovulacije. Ipak, veoma obilno ili dugo krvarenje treba pokazati lekaru.
Može li perimenopauza da produži menstruaciju?
Da. Hormonske oscilacije pred menopauzu menjaju dužinu i obilnost ciklusa, a raste i učestalost mioma i polipa.
Može li spirala da produži krvarenje?
Pojedine spirale i hormonska sredstva mogu uticati na trajanje i obilnost. O tome razgovarajte sa svojim ginekologom.
Kada obavezno kod ginekologa?
Ako krvarenje traje duže od sedam dana, menjate ulozak svakih sat do dva, izbacujete velike ugruške, krvarite između ciklusa ili osećate znake anemije.
Koje preglede radi ginekolog?
Najčešće pregled i ultrazvuk karlice, uz krvnu sliku, gvožđe i hormone štitne žlezde, a po potrebi Papa test, histeroskopiju ili biopsiju.
